Često postavljena pitanja

Gdje možemo saznati koje su ovlaštene laboratorije za vršenje monitoringa otpadnih voda i izradu tehničke dokumentacije.?


Web stranice Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i nadležnih agencija za vodna područja

 

Gdje i kome se predaje zahtjev za izdavanje vodnog akta?

Nadležnoj agenciji za vodno područje.

– Agencija za vodno područje rijeke Save u Sarajevu, Hamdije Čemerlića 39, Sarajevo
– Agencija za vodno područje Jadranskog mora u Mostaru, Ante Starčevića bb, Mostar.

Ko može obavljati poslove Tehničkog rukovodioca jame ili površinskog kopa?


Poslovima  tehničkog rukovodioca jame ili površinskog kopa  u privrednom društvu, može obavljati zaposlenik koji ima visoku stručnu spremu rudarske struke odgovarajućeg smjera i najmanje tri godine radnog iskustva i položen stručni ispit.

Poslove iz prethodnog stava u jamama ugroženim metanom i/ili opasnom ugljenom prašinom mogu obavljati samo lica koja, pored ovih zakonom propisanih uvjeta u pogledu stručne spreme, radnog iskustva i stručnog ispita, imaju najmanje tri godine radnog iskustva od čega najmanje dvije godine radnog iskustva stečenog nakon položenog stručnog ispita u ovakvim jamama.

 

Kako se stiče pravo na eksploataciju mineralnih sirovina?


Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stiče se na osnovu odobrenja za eksploataciju i na osnovu dozvola u skladu sa Zakonom o rudarstvu FBiH.

 

Da li federalni inspektor vrši uviđaj rudarske nesreće i kome dostavlja dokumentaciju o uviđaju?


Federalni rudarski inspektor vrši uviđaj smrtnih ili grupnih nesreća u Rudnicima koji vrše eksploataciju mineralne sirovine za  čije  upravljenje mineralnom sirovinom je nadležno Federalno ministarstvo energije,rudarstva i industrije. Po završenom uviđaju i utvrđivanju okolnosti pod kojima je došlo do rudarske nesreće, istraženi materijal dostavlja se nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje, a nadležnom ministarstvu na znanje.

Lakše ili teže povrede jednog ili dva radnika uviđaj vrši Komisija Rudnika u čijem sastavu su obavezno stručne osobe iz Službe  zaštite na radu i mjeračke službe Rudnika, u skladu sa Zakonom o rudarstvu i Pravilnicima Rudnika, o čemu o svakoj povredi radnika bez obzira na težinu povrede Privredno društvo ili izvođač rudarskih radova je dužno obavjestiti Federalno ministarstvo nadležno za rudarstvo, federalnog rudarskog inspektora i organ uprave nadležan za unutarnje poslove.

 

Ko je nadležan za izdavanje odobrenja za geološka istraživanja?


Odobrenje za izvođenje osnovnih geoloških istraživanja izdaje Federalno ministarstvo.
Odobrenje za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja za energetske mineralne sirovine, mineralne sirovine iz kojih se mogu proizvoditi metali i njihova upotrebljiva jedinjenja; sve vrste soli i sve vrste podzemnih voda izdaje Federalno ministarstvo.

Odobrenje za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja za  nemetalične mineralne sirovine; sve sekundarne mineralne sirovine koje se pojavljuju kao neiskorišteni ostatak dobijanja, obogaćivanja i prerade primarnih mineralnih sirovina i sve nenabrojane mineralne sirovine prirodnog porijekla odobrenje izdaje nadležno kantonalno ministarstvo.

 

Da li su elektroprivredne kompanije dužne platiti pričinjenu štetu krajnjim kupcima nastalu zbog prekida u isporuci i usljed isporuke nekvalitetne električne energije?


Članom 64. Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. novine Federacije BiH“ br. 66/13) propisana je nadoknada štete: ko, kada i pod kojim uvjetima plaća pričinjenu štetu za slučaj prekida i isporuke nekvalitetne energije. Snabdjevač ili Operator distributivnog sistema je dužan krajnjim kupcima nadoknaditi štetu na način propisan Zakonom.

 

Da li se u dizel gorivu smije nalaziti i udio biogoriva?


Prema  Uredbi o vrstama,sadržaju i kvaliteti biogoriva u gorivima za motorna vozila (Sl.Novine FBiH broj.26/08), maksimalni sadržaj biogoriva ne smije prelaziti vrijednost 5% (v/v) u dizel-gorivu standarda BAS EN 590.

 

Da li je Federalna rudarska inspekcija nadležna za kopanje uglja od strane građana-fizičkih lica, kakva je trenutna situacija sa ovom problematikom i šta treba poduzeti?


Problem nelegalnih radnji od strane fizičkih lica-građana koja kopaju ugalj  u Federaciji BiH, posebno u  Kaknju,Zenici i Tuzli, javlja se u godinama poslije rata (1996.godina). Posebno  navedena  problematika izražena je od strane fizičkih lica-građana u većim razmjerama od 2005 godine.

Federalna rudarska inspekcija je poduzimala radnje do 2010.godine kako bi se te pojave smanjile i eliminisale, a provođene su zajedniče akcije inspektora, rudnika i policije,  kada je izvršeno prisilno zatvaranje i zatrpavanje otvora najvećeg dijela nelegalnih iskopa.

Međutim i danas takozvanih nelegalnih iskopa uglja od strane građana ima .

Federalni rudarski inspektor vrši inspekcijski nadzor po  odredbama važećeg Zakona o rudarstvu Federacije BiH (stupio na snagu 13.5.2010.godine), gdje je predviđeno poduzimanje radnji protiv pravnih subjekata i odgovornih lica u pravnom licu koje krše odredbe ovog Zakona, ali ne i protiv građana.

Kako se navedene radnje građana, ne smatraju rudarskom djelatnošću, već kvalifikuju kao „teška krađa“ po krivičnom zakonu, to svako fizičko ili pravno lice,  treba prijaviti takve radnje najbližoj policijskoj stanici i pokrenuti postupak protiv takih lica pred nadležnim sudom, sve u cilju dokazivanja odgovornosti počinilaca ovih radnji i krivičnog djela, te naknade štete i vračanja oštečene i devastirane parcele ili objekta  u prvobitno stanje.

 

Da li elektroprivredne kompanije trebaju plačati naknade za dalekovode koji prolaze preko posjeda trećih lica ?


Prenos i distribucija električne energije su poslovi javne usluge. Odgovor na postavljeno pitanje sadržan je u čl. 74. i 74. Zakona o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. novine Federacije BiH“ br. 66/13). Imovinsko pravni odnosi se trebaju riješiti prije početka izgradnje elektroenergetskih objekata, a za izgrađene dalekovode nije propisano plaćanje naknada, s tim da se plaća pričinjena šteta trećim licima u postupku održavanja istih.

 

Kako građani mogu znati ili prepoznati da li je plinska boca ispravna i bezbjedna za upotrebu?


Propisima kojima je regulisana upotreba propan-butan boca određeni su intervali periodičnih pregleda kojih su se punionice dužne pridržavati. Punionice ne smiju puniti boce na kojima nije izvršen pregled u zakonskom intervalu kod ovlaštene institucije. Sve boce koje se zateknu u punionicama i na prodajnim mjestima, a istekao im je rok od pet godina od poslednjeg ispitivanja, smatraju se neispravnima.

Preduzeća i druga pravna lica  koja se bave punjenjem i distribucijom plinskih boca, obavezna su da preduzmu sve mjere u pogledu tehničke ispravnosti i apsolutne bezbednosti, shodno Pravilniku o tehničkim normativima za pokretne zatvorene sudove za komprimirane,tečne i pod pritiskom rastvorene gasove.

Prilikom kupovine ili zamjene boca u punionicama građani treba da obrate pažnju da li je boca koju preuzimaju ispitana ili ne. Svaka boca na sebi treba da ima utisnut naziv proizvođača, serijski broj, godinu proizvodnje i godinu poslednjeg periodičnog ispitivanja sa utisnutim žigom.

 Kada je u pitanju upotreba plinskih boca veoma je važno da se građani pridržavaju uputstava za upotrebu, kao i da redovno kontrolišu svoja trošila, regulatore pritiska, crijeva i drugo.

 

Kada se vrši pregled stabilnih posuda pod pritiskom u eksploataciji?


Stabilne posude pod pritiskom (posude koje ne mijenjaju mjesto od punjenja do pražnjenja) podvrgavaju se sljedećim pregledima i ispitivanjima u toku eksploatacije posuda:

     – Spoljašnji pregled,
     – Unutrašnji pregled,
     – Ispitivanje pritiskom

Posude pod pritiskom u eksploataciji ispituju se na mjestu korištenja pod nadzorom nadležnog organa inspekcije.

Spoljašnji pregled posuda pod pritiskom vrši se za posude klase  I i II svake godine, klase III svake druge godine, a klase IV svake treće godine.

Unutrašnji pregled posuda pod pritiskom vrši se svake treće godine, prije svakog ispitivanja pritiskom, uz obaveznu pripremu za unutrašnji pregled.

Redovno, periodično ispitivanje pritiskom posuda u eksploataciji mora se izvršiti najkasnije do kraja šeste godine od posljednjeg ispitivanja, ako propisima o tehničkim normativima za određivanje vrste vrste posude pod pritiskom nije drukčije određeno.

Pored redovnih pregleda posuda pod pritiskom vrše se i vanredni pregledi na način i po postupku kao i redovni pregledi a u sljedećim slučajevima:

     – Ako je posuda pod pritiskom bila van pogona više od dvije godine,
     – Ako je posuda pod pritiskom premještena,
     – Ako postoji sumnja da je posuda oštećena u toj mjeri da postoji opasnost za ljude i imovinu,
     – Ako je posuda oštećena pa su potrebne sljedeće opravke: zavarivanje na zidovima posude, izmjena jednog dijela posude, zamjena više od 50 % cijevi cijevnog registra,
     – Ako su na površinama posude primjećena razvlačenja, prsline, zarezi i dr.,
     – Ako jedan od redovnih pregleda nije dao zadovoljavajuće rezultate.

 

Da li postojeći kupac električne energije mora platiti naknadu za povećanje angažovane snage?


Priključak na mrežu, pristup mjernom mjestu i preuzimanje mjernog uređaja, kao i naknade za priključenje propisani su Zakonom o električnoj energiji u Federaciji Bosne i Hercegovine („Sl. novine Federacije BiH“ br. 66/13), Općim uvjetima za isporuku električne energije koje donosi Regulatorna agencija za energiju u Federaciji BiH (FERK), te pravilnicima o priključcima koje donose elektroprivredne kompanije, a saglasnost na iste daju regulatorne agencije.

Za priključenje novog objekta na distributivnu mrežu ili povećanje priključne snage postojećeg objekta, krajnji kupac/proizvođač plaća Operatoru distributivnog sistema naknadu za priključenje ili povećanje priključne snage postojećeg objekta.

Način za određivanje naknade za priključenje utvrđuje se Općim uslovima i Metodologijom za izračunavanje naknada i definisanje rokova i uslova za priključak na distributivnu mrežu koju donosi Regulatorna komisija.

Iznos naknada za priključenje utvrđuje FERK .

Pitanje uklapanja i priključka novog objekta na prijenosnu mrežu ili povećanje priključne snage postojećeg objekta krajnjeg kupca/ proizvođača priključenog na prijenosnu mrežu je u nadležnosti nezavisnog operatera sistema  za Bosnu i Hercegovinu (NOS BiH) i kompanije Elektroprijenos BiH